Cro ponuda - Gospodarski portal

Kako preživjeti 2012.- uputa hrvatskim poduzetnicima za preživljavanje 2012. godine

— 07.08.2012.


Kako preživjeti 2012.- uputa hrvatskim poduzetnicima za preživljavanje 2012. godine

U TEB-ovom časopisu FINANCIJE, PRAVO I POREZI br. 8/12 uspješan dugogodišnji gospodarstvenik i direktor konzultantske tvrtke s tradicijom dužom od 60 godina TEB-Poslovno savjetovanje d.o.o.,  mr. sc. Mladen Štahan u članku pod naslovom „Kako preživjeti 2012?“ daje operativnu uputu hrvatskim poduzetnicima za preživljavanje teške 2012. godine.

S padom gospodarskih aktivnosti ne uspjeva se uspješno nositi sve više razvijenih zemalja, kao što su  Grčka, Portugal, Italija, Španjolska… Ipak, najteže posljedice krize trpe gospodarstva u razvoju, pa hrvatski poduzetnici kroz otežanu prodaju i sve sporiju naplatu, uz sve nedostupnije i skuplje izvore financiranja već dugo osjećaju sve teži teret krize. Očekivanja od ulaska Hrvatske u članstvo u Europsku uniju slijedeće godine uglavnom su precijenjena, jer uz brojne pozitivne aspekte Hrvatski poduzetnici biti će još izloženiji jakoj konkurenciji. Mogućnosti povoljnog financiranja iz fondova EU još uvijek se premalo koriste,  a pripreme za nove okolnosti koje će donijeti članstvo provode se usporeno. Hrvatska monetarna vlast zahvaljujući pričuvama i siromašnom financijskom tržištu uspjeva održati čvrst i visok tečaj domaće valute, iako se sve češće čuje kako bi upravo deprecijacija kune mogla potaknuti godspodarstvo. Hrvatska vlada najavljuje različite mjere koje bi trebale pomoći poduzetnicima, međutim malo je što do sada provedeno u praksi.  Država bi trebala oblikovati okvir, a drugo bi poduzetnici trebali napraviti sami.  No koliko je neki poduzetnik otporan na krizu i što može učiniti kako bi ublažio utjecaje djelovanja krize na svoje poslovanje?

Otpornost poduzetnika na krizu ovisi o njegovoj djelatnosti, tržištu, veličini i snazi, organizaciji i organizacijskoj strukturi, tehnologiji i kapacitetima imovine, ali i kadrova, vlasništva i drugih resursa.  Da bi se moglo bolje nositi s posljedicama krize, potrebno je promijeniti razmišljanje i ponašanje svih zaposlenika. U tu svrhu svaki poduzetnik trebao bi utvrditi skup sebi primjerenih mjera i postupaka.

Kao prvu antirecesijsku mjeru Štahan navodi štednju koja ne ovisi o trećima pa ju je lakše provesti od drugih mjera, a rezultati se osjećaju brzo. Poduzetnici sve teže i sporije naplaćuju svoja potraživanja, pa i sami kasne s plaćanjem obveza i tako se vrtlog nelikvidnosti širi i zahvaća sve više i više poduzetnika. Stoga autor navodi moguće mjere za smanjenje rizika likvidnosti, a dan je i osvrt na upravljanje zaduženošću. Na likvidnost i zaduženost utječe politika investiranja i spremnost poduzetnika na rasprodaju suvišnje imovine. U kriznom vremenu ističe se važnost planiranja i kontrole kao snažnih antirecesijskih mjera za pravovremeno uočavanje poslovnih rizika i bolje upravljanje, kao i  sustav internog izvještavanja i nadzora. U članki je opisan je značaj računovodstvenih politika, kako se ne bi iskazivale vrijednosti koje realno ne postoje, jer se tako otežava i odgađa uočavanje negativnih kretanja i uzroka te usporava donošenje i provedba nužnih odluka i akcija.

Kao važnu antirecesijsku mjeru Štahan navodi učenje – odnosno znanja i vještine koje treba održavati i širiti, a na kraju objašnjava smisao pomalo dvojbene sintagme „kriza kao šansa“. Naime, poduzetnik koji krizu uspije iskoristiti za bolje tržišno i poslovno pozicioniranje jer se u krizi ponuda smanjuje propadanjem slabije konkurencije,  te koji se uspije pripremiti za nove i pojačane aktivnosti u nadolazećem vremenu oporavka, može i u krizi pronaći svoju šansu za uspjeh.