Cro ponuda - Gospodarski portal

Država će putem specijalizirane agencije pomoći malim poduzetnicima

— 19.01.2016.


Država će putem specijalizirane agencije pomoći malim poduzetnicima

 

Treća godina u kojoj će Poslovni dnevnik nastaviti s edukacijom malih i srednjih poduzetnika započela je Small & Medium Business Forumom s jednim od najvažnijih ciljeva – potaknuti raspravu o važnosti ovog segmenta domaćeg gospodarstva. Zašto su upravo mali i srednji poduzetnici stavljeni u fokus najbolje govore brojke: oni čine 99,7 svih registriranih poduzeća u našoj zemlji, 67,9 posto ukupno zaposlenih kao te 54,1 posto ekonomske dodane vrijednosti u nefinancijskom sektoru, vrijednosti od oko 10 milijardi eura.

Da je bez malog i srednjeg poduzetništva teško zamisliti gospodarski napredak, u pozdravnom je govoru potvrdio i Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika. Edukativne manifestacije Poslovnog uzleta u organizaciji Poslovnog dnevnika vidi kao snažan alat kojim se nastoje podići znanja i vještina malih i srednjih poduzetnika koji tako postaju konkurentniji i na lokalnom i na inozemnom tržištu. „U kreiranju BDP-a hrvatsko malo i srednje poduzetništvo za sad još uvijek sudjeluje manjim dijelom nego što je prosjek razvijenih zemalja Europske Unije. Tako je naš  osnovni cilj postao poticanje poduzetnika na inovativno promišljanje i pristup kojima će, u korelaciji s velikim poduzećima, generirati gospodarski rast kojim ćemo se približiti prosjeku Europske Unije“, istaknuo je Šimatović.  

Mali poduzetnici, posebice ako su još i početnici, imaju velikih problema u svojem poslovanju, a ponajviše s pristupom financiranju. Zbog toga je država, putem specijalizirane Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije ­ HAMAG­BICRO, nastoji pomoći poduzetništvu. Darko Liović, predsjednik Uprave HAMAG­BICRO­a govorio je na konferenciji Poslovnog dnevnika, u sklopu projekta Poslovni uzlet,  „Small&Medium Business Forum“ o aktualnim mogućnostima financiranja početne faze razvoja poduzeća te je tom prilikom istaknuo da se ostvarila njihova intencija da jamstva ove agencije postanu prvoklasni mehanizmi garancije poslovnim bankama koje one rado prihvaćaju.

Liović je na konferenciji pojasnio da se kao najuspješniji mehanizam ove agencije pokazao sustav jamstava, kako poduzetnicima početnicima, tako i onim etabliranim. "Do prije nekoliko godina je postala klasifikacija prema kojoj su početnici oni čije tvrtke djeluju na tržištu do dvije godine. Sada smo to povećali na pet godina. Razlog je što je poduzetnicima moguće dati garancije u visini 80 posto glavnice kredita, a onim etabliranima do maksimalno 50 posto", kazao je Liović. Dodaje da je maksimalni iznos kredita po ovom programu do 10 milijuna kuna u sektorima turizma i prerađivačke industrije, dok je u drugim sektorima maksimalni iznos ograničen na 3,5 milijuna kuna. Program za etablirane poduzetnike omogućuje kredite do čak 18 milijuna kuna, uz 50 posto garancije ove agencije. Postoje i modeli za poljoprivrednike, energetsku obnovu, a radi se i na nekim novim mehanizmima. Liović tvrdi da je vidljiv rast interesa za ova jamstva jer je u 2012­ izdano 162 jamstva u vrijednosti od 218 milijuna kuna, a prošla godina je završena s 347 jamstava u vrijednosti 312 milijuna.

"Pokrenuli smo i model izdavanja jamstva poduzetnicima početnicima na temelju pisma namjere i poslovnog plana. Naime, tu se Agencija pojavljuje kao stanoviti konzultant jer mi poduzetnika savjetujemo što je u poslovnom planu pogrešno i kako to ispraviti. Nakon toga mu izdajemo jamstvo s kojim ide u banku", navodi Liović. Kako je većina novih poduzeća vrlo mala, u HAMAG­BICRO­u su procijenili da bi im trebalo staviti na raspolaganje i mikrokredite koji će se odobravati puno brže od klasičnog financiranja. Radi se o kreditima od 10.000 do 120.000 kuna na rok od pet godina i počekom od šest mjeseci uz kamatu od 0,99 posto. No, Liović kaže da je ova mjera dala puno manji efekt nego što se očekivalo. U tri godine je za ovu namjenu izdvojeno ukupno svega 10 milijuna kuna. U HAMAG­u procjenjuju da je razlog slaba educiranost poduzetnika o ovoj tematici. Naime, iako se 2013. prijavilo 361 poduzetnik, odobreno je svega 32 kredita u iznosu 2,05 milijuna kuna. Naredne godine je bilo 263 zahtjeva, ali je odobreno 45 kredita. U 2015. je bio 101 zahtjev i 34 odobrena kredita u iznosu 3,7 milijuna kuna.

"Problem je što mnogi poduzetnici pogrešno smatraju da mogu vlasničkim promjenama svoje postojeće tvrtke, prebacijući je na članove obitelji, dobiti status novog poduzetnika. Princip je da se ovakvi krediti daju za nove ideje, a ne za postojeće koje se sada malo modificiraju", pojašnjava Liović. Za ovu godinu najavio je veću usmjerenost na novac iz EU fondova, javno­privatne izvore financiranja te fondove poduzetničkog kapitala, prije svega Venture Capital Fund. Jedan takav je stvoren u suradnji sa Svjetskom bankom, za kojeg se trenutno traži upravitelj, a drugi, regionalni kojeg je inicirala EBRD, je već u fazi odobrenja prvih kredita, a Liović očekuje da će 50 posto njegove ukupne realizacije ići u Hrvatsku.

 

Izvor: Poslovni dnevnik