Cro ponuda - Gospodarski portal

Zagrepčani među najsretnijim europskim građanima

Eurobarometar, Hrvatska, Zagreb — 06.02.2016.


Zagrepčani među najsretnijim europskim građanima

Rezultate ovog istraživanja Europska komisija objavljuje svake tri godine, a u njemu se nalaze stavovi građana o kvaliteti infrastrukture i usluga, prilikama za zaposlenje, stambenoj situaciji, integraciji stranaca, osjećaju sigurnosti, zagađenju, zelenim površinama i čistoći u gradovima. Istraživanje je provedeno između svibnja i lipnja 2015. godine na uzorku od 40 tisuća ljudi u 79 europskih gradova (uključujući Island, Norvešku, Švicarsku i Tursku) s naglaskom na stanovnike glavnih gradova.

Životom u Zagrebu zadovoljno je devet od deset stanovnika (94%). U odnosu na ostale gradove taj postotak Zagreb stavlja u gornju polovicu ispitanih gradova. Zagrepčani su zadovoljniji i u odnosu na 2012. godinu, kada je taj postotak iznosio 92%.

Zadovoljni ponudama trgovina

Zagrepčani su najzadovoljniji ponudama trgovina (87%) i javnim površinama (83%). Nešto slabije stoje promet (76%) i škole (71%), a najmanje su zadovoljni sportskim objektima (57%), ulicama i zgradama (63%), te zdravstvenim uslugama (64%).

Samo četvrtina stanovnika Zagreba smatra da je u njemu lako pronaći posao (28%), što ga smješta u donju polovicu europskih gradova, no situacija se od 2012. poboljšala za 11 postotnih bodova.

Lako pronaći dobar smještaj

Više od polovice Zagrepčana smatra da je lako pronaći dobar smještaj za pristojnu cijenu, te se Zagreb po tom kriteriju nalazi u gornjoj četvrtini europskih gradova. Ovaj postotak također je narastao od 2012. godine, kada je bio za 17 bodova manji.

Devet od deset ispitanika smatra da je prisutnost stranaca u Zagrebu dobra stvar, a njih osam od deset smatra da su stranci dobro integrirani, što ga stavlja na prvo mjesto europskih gradova.

Na listi percepcije sigurnosti u svojoj četvrti Zagreb je na 12. mjestu s 94%, a po sveukupnoj percepciji sigurnosti grada na 20. mjestu, s 89%.

Najsretniji europski gradovi

Najsretniji su stanovnici Zuericha i Osla – 99% posto njih je zadovoljno svojim gradom. Od glavnih gradova su se, osim Osla, u vrhu našli Belfast i Vilnius s 98%, te Kopenhagen i Stockholm s 97%. Najnezadovoljniji grad obuhvaćen ovim istraživanjem je Istanbul, kojim je zadovoljno samo 65% njegovih stanovnika. Slijede ga Palermo s 67%, s istim postotkom kao i Atena, najnezadovoljniji europski glavni grad.

Najmanje 80% ispitanika zadovoljni su životom u svim osim u šest europskih gradova, a najbolji postotak je na sjeveru. Ono što je zanimljivo u ovom istraživanju, piše Bloomberg, jest da postoji korelacija između onih kojih su jako zadovoljni sa životom u svojim gradovima i onih koji vide strance kao prednost za njihove gradove. S druge strane, oni koji su se najviše žalili na promet, javne usluge, sigurnost i ostale stvari, su najmanje naklonjeni prisutnosti stranaca.

Ova korelacija ne može se odbaciti kao odraz malog broja stranaca prisutnih u tim gradovima – skoro svaki treći stanovnik Zuricha je stranac, kao i 15% stanovnika Stockholma, a rezultati govore kako tamo njih 89%, odnosno 85%, gledaju na strance kao dobru stvar za njihove gradove.

Do 2050. 66% stanovništva u gradovima

Ujedinjeni narodi predviđaju da će 2050. godine 66% svjetskog stanovništva živjeti u gradovima, a u urbanim sredinama danas već živi 75% Europljana. Većina europskih urbanih sredina ima od 500 tisuća do 4 milijuna stanovnika.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) kao najveće buduće izazove gradovima proglasila je pametan razvoj, održivost, ravnomjeran rast, te širenje urbanih sredina.

Zbog nedostatka infrastrukture i velike koncentracije siromaštva gradovi su mjesta gdje se manifestiraju najveći problemi Europe, no u isto vrijeme u njima postoji najviše prilika za značajan ekonomski rast.

Urbane sredine

Proteklih godina države članice, kao i Europska komisija, prepoznali su važnost fokusiranja na urbane sredine kao ključne elemente nacionalnih i regionalnih razvojnih politika. Europska komisija od devedesetih godina podržava specifične inicijative kako bi podržala urbane razvojne aspekte europskih politika.

Shodno tome Kohezijska politika 2014-2020 ulaže velika sredstva u gradove, koje vidi kao pokretače europske ekonomije i ključna društvena i prometna čvorišta. Za održivi razvoj gradova gradskim vlastima je do 2020. godine na raspolaganju oko 15 milijardi eura.