U Hrvatskoj je u 2017. godini u 22 projekta komercijalnih nekretnina ukupno investirano 320 milijuna eura; ove godine se očekuje sličan iznos, ali će se trebati više potruditi s uklanjanjem prepreka za investicije, što bi napokon trebalo riješiti jer ‘novac čeka da uđe u Hrvatsku’, poručili su u utorak predstavnici hrvatskog ureda konzultantske tvrtke Colliers International. “Iako je još rano da bi se moglo reći koliko bi ove godine mogle iznositi investicije u komercijalne nekretnine, vjerujemo da će ih biti, jer je zanimanje investitora za ulaganje u Hrvatsku iznimno veliko iz cijelog svijeta, čemu pridonosi velika dostupnost kapitala, kao i gospodarski rast u Hrvatskoj, pogotovo maloprodaje i turizma”, kazala je novinarima direktorica Colliersa Vedrana Likan, naglasivši da se ove godine nakon dužeg vremena očekuju i nove investicije u logistici odnosno u skladišta i logističke prostore.

Po podacima Colliersa, od ukupnih lanjskih investicija u komercijalne nekretnine u Hrvatskoj, najviše ili 53 posto slilo se u maloprodaju odnosno trgovačke centre, maloprodajne parkove, ‘high street’ ili ulične lokale i drugo, a gotovo 40 posto u sektor hotelijerstva i turizma. Na urede se odnosilo oko 18 posto ukupnih investicija, dok u nekretnine za logistiku gotovo da i nije bilo investicija.

“To i ne čudi, jer nema razvoja industrije, a i kočnica za ulaganje u logističke nekretnine su veliki troškovi izgradnje, komunalni doprinosi i skupo zemljšte. Ipak, ove bi se godine mogle ostvariti investicije do oko 50 milijuna eura u dva-tri logistička projekta, većinom oko Zagreba, ali i u Rijeci i Splitu”, otkrio je direktor u Colliersu Filip Vučagić.

I on i Likan naglasili su da su u zamahu i potražnja i investicije u poslovne urede u Hrvatskoj, pogotovo u one A klase, kao i da trenutno vlada rekordno niska raspoloživost odnosno čak i nedostatak uredskih prostora. Kako ističu, posljedica je to ulaska Hrvatske u EU, zbog čega sve veći broj tvrtki i biznismena dolazi u Zagreb, ali i šire u Hrvatsku.

“Uredskih prostora nedostaje, no zanimljivo je da im cijene ne rastu već se po četvornom metru mjesečni najam kreće slično kao i u godini prije – za urede A klase od 14 do 16 eura, a za B klasu nešto malo ispod 10 eura. Ne očekujemo da će cijene bitnije rasti, ali očekujemo da će do kraja ove godine u Hrvatskoj odnosno Zagrebu biti nešto malo više od 50 tisuća metara četvornih novih ureda, posebice u Radničkoj ulici i na Slavonskoj aveniji”, kazala je Likan.

Maloprodaja i turizam u fokusu

Naglasivši kako su maloprodaja i turizam i prošle godine bili najviše u fokusu ulagača u nekretnine, Likan je kazala da su u turizmu najveće aktivnosti postojećih i domaćih investitora, pogotovo Adrisa i Valamara te da tu ne očekuju neke veće promjene.

Po njezinim riječima, i maloprodaji je također rekordno niska raspoloživost slobodnog prostora, od svega oko 4 posto u vodećim shoping centrima i od 14 posto ukupno u svim tim centrima. Cijene mjesečnog najma prosječno su slične kao i u 2016. i kreću se oko 19 eura po četvornom metru, ili od 30 do 120 eura po četvornom metru mjesečno u tzv. high street prostorima ili uličnim lokalima u središtima gradova.

Iznijela je i podatak da trenutno na hrvatskoj obali postoji više od 50 nekretninskih različitih projekata, od kojih je 10-ak spremno, većinom u Istri, srednjoj Dalmaciji i u Dubrovniku, ali i da je teško reći hoće li se i kada točno realizirati.

Za Istru je dodala da je u tom smislu sada manje atraktivna, jer se većinom pozicionirala na razini tri do četiri zvjezdice, a počela je i s ‘all inclusive’ ponudom u turizmu, većinom je dostupna automobilom i nema zapravo dovoljno ‘premium’ sadržaja za pokretanje velikih investicija u objekte s pet zvjezdica. Nasuprot tome, Dubrovnika upravo na tome gradi svoju ponudu, a tome u novije vrijeme sve više teže Split te otoci Hvar i donekle Brač.

“Desetak spremnih objekata za investicije većinom su postojeći, koji prodajom traže nove vlasnike, nešto je i ‘brownfiled’ državnih projekata, ali na žalost nijedan ‘greenfield’, koji su u Hrvatskoj, slično kao i javno-privatno partnerstvo te upravljanje državnom imovinom, ‘rak rana’ u investicijsko-nekretninskom smislu te gotovo da nisu ni uspijevali, mada bi to moglo potaknuti rast gospodarstva. Nijedan investitor ne želi ulagati u ‘greenfield’ ako ne može dobiti povrat u tri do pet godina, a toliko u Hrvatskoj treba samo da se pripremi takav projekt”, upozorila je Likan.

U iduće tri godine potencijal investicija oko 3 milijarde eura

Smatra i da je hrvatski nedostatak slaba provedba turističke i strategije upravljanja državnom imovinom, ali i situacija oko netransaparentnosti, korupcije, (ne)odgovornosti, nemogućnosti dogovora državne i lokalne razine, a pogotovo nesklađenost zemljišnih knjiga i katastra, što su problemi koji se vuku godinama.

“Zemlje poput Mađarske, Poljske, Češke, Crne Gore i Srbije, pa i nadolazeće ‘bum’ destinacije za nekretninske investicije poput Albanije, različitim mjerama i povoljnijom investicijskom klimom privlače puno više investitore nego Hrvatska. Investitori žele ostaviti novac u Hrvatskoj, ali kada vide da su tu glavni igrači domaći odnosno postojeći investitori te da postoji i određeni animozitet prema stranim ulagačima i općenito uspjehu, nakon početne volje i nekoliko neuspjelih razgovora odustaju i odlaze ili eventualno čekaju povoljnije vrijeme”, naglasila je Likan.

Istaknula je i da se sada uz njemačke i austrijske sve više u Hrvatskoj pojavljuju i investitori iz Kanade, SAD-a, Kine, UAE-a i drugi, koji su kroz razgovore s predstavnicima Colliersa najavili da bi željeli ukupno oko 3 milijarde eura investicija usmjeriti u nekretnine u Hrvatskoj od ove do 2021. godine.

“Hrvatska je investicijski vrlo zanimljiva zemlja, to nam svi kažu, ali da bi se ostvario potencijal ulaganja to netko u zemlji mora i operativno provesti, a investitorima najčešće nije jasno ni gdje da se i kome obrate, što u nekim nama susjednim zemljama itekako znaju”, poručila je Likan. (Hina/FaH)