Hrvatska obrtnička komora u petak je svečano obilježila svoj dan, dodijelivši priznanja najzaslužnijim obrtnicima i učenicima strukovnih škola te promoviravši novih 1.252 majstora-obrtnika.

Pred više stotina okupljenih obrtnika i partnera HOK-a u zagrebačkom hotelu Westin, predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec istaknuo je ako vjeruje da za obrtništvo dolaze bolji dani. Dodao je da iako i obrtništvo muče slični problemi kao i druge sektore, pogotovo nedostatak radne snage, vjeruje da će ova Vlada učiniti više nego dosadašnje za položaj obrtnika.

“Vladi smo ponudili partnerski odnos i prijedloge da zajednički nađemo rješenje problema, pa tako i za radnu snagu i strukovno obrazovanje, što su ključni elementi za poboljšanje stanja obrtništva, ali i gospodarstva. Trenutno je najveći fokus na turizam i velikom nedostatku radnika kod obrtnika ugostitelja, no problema ima i s vozačima, koji kad završe školu s 18 ili 19 godina ne mogu voziti šlepere, nego po našem zakonu tek sa 21. Zbog toga i oni sve više odlaze u inozemstvo, Sloveniju, Austriju i dalje, gdje dobivaju posao, a onda s tim vozilima dolaze u Hrvatsku. To treba riješiti zakonski, kao i druge stvari, poput toga da se onoga tko dva ili tri puta odbije posao na burzi ne samo briše iz evidencije, nego i da ostane bez zdravstvenog osiguranja, jer puno njih sigurno negdje radi”, ocijenio je Ranogajec.

Lošim smatra što se u društvu pojavila, kako je kazao, negativna klima, pa i stigma spram obrtništva i strukovnih zanimanja, pa se primjerice događa da se gimnazijalci rugaju učenicima trogodišnjih strukovnih škola. Često se dogodi, kaže, da baš neki gimnazijalci ne upišu fakultete pa nemaju struku te ih zapošljava upravo onaj kome su se rugali.

Od problema koje muče obrtnike izdvojio je višegodišnje zahtjeve da kada odlaze u mirovinu obrtnici mogu zadržati vlasništvo nad obrtom, što sada zakon ne dopušta.

U vezi prijedloga nove mirovinske reforme kazao je da se “to ne ‘dotikava’ puno obrtnika jer većina radi cijeli život, ali poručujem Vladi da može i drugačije, da novaca ima, ali samo treba primijeniti zakon o zabrani i sprečavanju neregistrirane djelatnosti, pa neće biti ‘fušera’ koji uzimaju poslove i bit će priljeva novca u državni proračun. Za sve treba politička volja i čvrsta ruka”.

Na Danu HOK-a kao izaslanik hrvatskog premijera bio je i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, koji je naglasio da i njegov dolazak na tu svečanost znači podršku HOK-u i obrtništvu, koje u budućnosti može očekivati dodatne mjere za poboljšanje svog statusa.

“Stanje hrvatskog obrtništva trenutno je takvo da se hitno mora popraviti, jer je taj segment, kao i ukupno mikro, malo i srednje poduzetništvo, ‘kičma’ svakog gospodarstva. Stoga je moja želja i namjera da se i za obrtništvo, kroz osiguranje jeftinog investicijskog potencijala hrvatskih institucija i kroz poslovne banke, lako i jeftino dođe do jednog dijela sredstava za ulaganja u tehnologije i pogone. Želja mi je i da se u državnom proračunu osiguraju određena sredstava za obrtnike kako bi i oni mogli koristiti strukturne EU fondove”, poručio je Horvat.

“Potrebna je i kvalitetnija ‘produkcija’ stručne radne snage te ćemo stoga tražiti i jasniju koordinaciju s Ministarstvom obrazovanja u transformaciji sustava srednjoškolskog strukovnog obrazovanja po ugledu na Austriju, Švicarsku ili Njemačku, gdje to postoji 30-ak godina te prati potrebe tržišta rada”, zaključio je Horvat.

Dan HOK-a obilježava se 1. srpnja, jer je na taj dan 1994. održana obnoviteljska skupština HOK-a, institucije čiji je glavni cilj zastupati interese obrtništva i obrtnika.

Povodom tog dana dodijeljena su priznanja “Zlatne ruke” obrtnicima za izniman doprinos razvoju obrtništva Ivanu Galičiću iz Valpova (vlasnik obrta Autocentar Ivica), Stjepanu Kneževiću iz Zadra (vlasnik ugostiteljskog obrta Stipe), Ivanu Kostelcu iz Pitomače (vlasnik graditeljskog obrta Kograd), Mariju Paliska iz Poreča (vlasnik obrta za trgovinu, proizvodnju i sport Mareda) te Darku Stankoviću iz Karlovca (vlasnik obrta Klesarstvo Stanković).

Devetorici obrtnika uručene su i plakete “Zlatne ruke”, a Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta uručilo je nagradu “Šegrt Hlapić” najboljim učenicima, školi i mentoru. (H)