Ovo je plan koji bi trebao podići rast hrvatskog BDP-a za 1,5 postotnih poena 2021. i po 2,5 do 2,9 postotnih poena u svim godinama do 2026., uključujući i tu godinu. Trebao bi stvoriti 21 tisuću novih radnih mjesta. A to je samo procjena izravnog učinka svih ulaganja zamišljenih u planu, ne i reformi, koje su jednako važan dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Kad bi Hrvatska uspjela strukturnim reformama zatvoriti polovicu zaostataka koje sada ima u odnosu na prosjek Europske unije, u sljedećih 20 godina hrvatski BDP bio bi za 15 posto veći nego danas.

To su samo neke od brojki do kojih su došli stručnjaci Europske komisije kada su analizirali i odobravali hrvatski NPOO-m. Njihova razmišljanja i dojmove nakon odobrenja hrvatskog plana Večernji list doznao je od visokog europskog dužnosnika u Bruxellesu.

Ne treba zaboraviti, dodaju u Bruxellesu, da Hrvatska povrh ovih 6,3 milijarde eura predviđenih potpuno novim fondom iz mehanizma za oporavak i otpornost ima na raspolaganju još oko 9 milijardi eura iz klasičnih, strukturnih fondova EU. Pred vama je gigantski napor. U tako kratkom vremenu upravljati i implementirati projekte koji će potrošiti sav taj novac. Trebate se fokusirati na taj zajednički izazov”, poručuje dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.  Nakon jučerašnjeg zelenog svjetla Komisije, Vijeće EU ima četiri tjedna za usvajanje provedbene odluke, koja je formalno odobrenje i koja omogućuje isplatu predujma u visini 13 posto vrijednosti NPOO-a, što je u hrvatskom slučaju oko 819 milijuna eura. U Bruxellesu se svi nadaju da će hrvatski plan biti odobren u Vijeću prije kolektivnih godišnjih odmora u kolovozu. Poslovni.hr