S PRVIM minutama siječnja Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala članica EU-a.

Početak predsjedanja bit će službeno obilježen 9. siječnja 2020. dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.

Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će obilježeno 15. siječnja koncertom u Bruxellesu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.

Sastanak povjerenika Europske komisije, na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen, i hrvatske vlade održat će se 9. siječnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.

Za potrebe predsjedanja uređen je dosad nedovršeni dio NSK-a, koji će biti središte hrvatskog vođenja Europske unije. U novouređenom prostoru koji je pretvoren u moderni kongresni centar na raspolaganju je velika dvorana od 550 četvornih metara, osam manjih dvorana za 60 do 80 ljudi, press centar i blagovaonica za delegate. Ondje su i prevoditeljske i televizijske kabine, videozidovi i ambulanta.

Predsjedanje je prigoda da se zemlja predstavi u što boljem svjetlu europskoj javnosti te da se za europske teme senzibilizira domaća javnost.

Briselski dopisnici

U Hrvatsku 8. siječnja stiže šezdesetak utjecajnih briselskih dopisnika iz svih zemalja članica. Riječ je o uobičajenoj praksi da svako predsjedništvo na početku svoga mandata poziva skupinu dopisnika kako bi im predstavili prioritete i program predsjedanja i upoznali ih sa znamenitostima zemlje.

U političkom dijelu posjeta novinari će tijekom boravka u Zagrebu razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem i nekoliko ministara, a nakon toga posjetit će Plitvice, Rijeku i Opatiju.

“Snažna Europa u svijetu punom izazova”, slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedanje Vijećem EU-a.

Šestomjesečni program predsjedanja utemeljen je na četiri prioritetna područja: Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.

Tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se oko 1400 sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. Sastanci na ministarskoj razini u travnju i lipnju bit će u Luxembourgu. Već desetljećima je ustaljena praksa da se svi ministarski sastanci tijekom tri mjeseca u godini – travnju, lipnju i listopadu – održavaju ondje.

U Hrvatskoj će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu.

Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU-a bit će u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Predviđeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će pet biti u Zagrebu, a četiri izvan Zagreba.
Dio događanja planirao se održati i u Slavoniji, međutim zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i dvorana od toga se odustalo. Stoga će se u Osijeku održati neki stručni sastanci koji ne zahtijevaju veliku logističku potporu.
Planirano je i niz konferencija, o zaštiti potrošača, o obrambenoj industriji, presađivanju organa, kohezijskoj politici, migracijama, demografskim izazovima, turizmu, o Europskom socijalnom fondu te prometnoj infrastrukturi.

U okviru prvog prioriteta Europa koja se razvija hrvatsko će se predsjedništvo “zalagati za ujednačen, održiv i uključiv rast Unije koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica, njihovih regija i građana”, stoji u programu.

U drugom prioritetu Hrvatska će poticati politike usmjerene na infrastrukturno povezivanje Unije i na zbližavanje njezinih građana, ponajprije kroz obrazovanje, kulturu i sport. U EU postoje velike razlike u kvaliteti infrastrukture i pokrivenosti prometnim, energetskim i telekomunikacijskim te digitalnim mrežama, što sputava njezin napredak i globalnu konkurentnost.

Djelovanje hrvatskog predsjedništva u trećem prioritetu bit će usmjereno na daljnju izgradnju Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini prava. To uključuje jačanje unutarnje sigurnosti, bolju zaštitu vanjskih granica, postizanje pune interoperabilnosti informacijskih sustava, podizanje otpornosti na vanjske ugroze te hibridne i kibernetičke prijetnje.

“Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i daljnji gospodarski razvoj i povezanost europskog kontinenta”, kaže se u dokumentu u dijelu koji se odnosi na prioritet pod nazivom Utjecajna Europa.

Ističe se da su promicanje europskih vrijednosti, jačanje multilateralizma i europske sigurnosne i obrambene suradnje te provedba ciljeva iz Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030. glavne odrednice vanjskog djelovanja Unije te da se njezina  vjerodostojnost u međunarodnim odnosima odražava i kroz odgovoran pristup prema vlastitom susjedstvu, istočnom i južnom, uključujući jugoistok Europe (zapadni Balkan).